Okićena jelka simbol je novogodišnjih i božićnih praznika. Kuće i stanovi se tada šarene od raznih lampiona, svećica, lampica… Međutim znate li odakle dolazi kult okićene jelke i ko ga je doneo na ove prostore?
Još u 11. veku, tadašnji stanovnici Nemačke kitili su za katolički Božić jelku. Tada je ovo zimzeleno drvo ukrašavano zrelim, crvenim jabukama, dok su je pojedini Nemci kitili kolačima različitih oblika, ali i svećama.
Kult ukrašavanja jelke u Englesku je doneo princ Albert 1841. godine.
Za razliku od jelki koje su u Nemačkoj bile ukrašavane jabukama, princ je odlučio da svoje „božićno drvo“ ukrasi bombonama, papirnim cvećem, mašnama…
[wonderplugin_slider id=174]
Kada su Nemci u 17. veku naselili Severnu Ameriku, sa sobom su poneli kulturu ukrašavanja doma za vreme božićnih i novogodišnjih praznika.
Zapadni misionari ovo drvo donose i u Kinu i Japan, nešto kasnije, u 19. i 20. veku.
U Srbiju je običaj kićenja jelke došao prvo u Vojvodinu. Dvadesetih godina 19. veka prve jelke u Srbiji okitile su aristokratske porodice. Sve one imale su rođake u Nemačkoj i Austriji, odakle su i „ukrali“ novi običaj.
Pročitaje više: Kako je biti Deda Mraz u Bačkoj Palanci
Na javnom mestu velika ukrašena jelka prvi put je postavljena 1859. godine u jaslicama Lajoša Velđija u Subotici.
Legenda o jelki
Od mnogobrojnih legendi koje su ispredane, jedna kaže da su ispred pećine u kojoj je rođen Isus Hrist rasla tri drveta. Sva tri su bila zimzelena: jela, kedrovo drvo i bor.
Kada se Isus rodio, sva tri drveta su se zatresla kako bi ga pozdravila.
Kedar je novorođenom mesiji na poklon dao mirišljave iglice, bor-šišarke, dok jedino jela nije imala plod.
Anđeo se tada smilovao, poklonivši joj zvezdu sa neba. Upravo odatle potiče verovanje da se na vrh okićene jelke postavlja zvezda.
Prvi stakleni ukrasi
Kada se u Nemačkoj počeo širiti kult okićene jelke, jedan Nemac, duvač stakla, bio je toliko siromašan da nije imao čime da okiti jelku i obraduje decu. On se dosetio da staklene kugle oboji i njima okiti drvo.
[wonderplugin_slider id=179]
Njegovi ukrasi izazvali su pravo oduševljenje njegovih sugrađana, te se vrlo brzo i obogatio.
Prva plastična jelka
Kako se svetom širila tradicija kićenja jelki, rastao je i rizik njihovog istrebljenja. Upravo zbog toga, prva veštačka jelka napravljena je 1880. godine u Nemačkoj.
Ipak, neki ljudi i dalje kupuju prirodne jelke, pa ih nakon što praznici prođu, ponovo zasade.
Ko je izmislio lampice na jelkama
Na samom startu ovog običaja, još u 17. veku, jelka je bivala ukrašena malim svećicama koje su lepljene voskom za grane.
Ceo vek kasnije, 1890. godine izmišljeni su držači za sveće, međutim, svećice su predstavljale opasnost od požara.
Prve lampice zasijale su 1882. godine. Njihov pronalazač bio je Edvard Džonson, pomoćnik Tomasa Edisona. On je povezao 80 malih električnih sijalica u niz i obmotao ih oko jelke. Ipak, ovaj izum se na početku nije dopao stanovnicima Amerike. Lampice su bile preskupe, a za njihovo korišćenje vam je bio potreban generator!
Nakon Džonsonovog pronalaska, Albert Sadaka je 1917. godine stvorio bezopasno električno božićno osvetljenje. On je zapravo usavršio dotadašnje svetleće ukrase obezbedivši žice i kontakt među sijalicama i time smanjio mogućnost izbijanja požara.
Српски језик 
Slovenčina 
