BAČKI PETROVAC – U petak, 02. maja u Bačkom Petrovcu je održan novi protest građana, gde su okupljeni odali počast stradalima na Železničkoj stanici u Novom Sadu, a ispred zgrade Opštine su postavili srp i čekić.
Nakon tišine od 16 minuta, okupljenima se obratila Marija Bovdiš, koja je pročitala svoj tekst koji prenosimo u celini:
„Dragi građani,
Okupili smo se na ovom mestu, kao što smo to činili svakog petka već pet i po meseci, da odamo počast 16 stradalim žrtvama. Posle šest meseci, imamo nula odgovornih ljudi.
Ne samo da tužilaštvo nije zvanično nikoga optužilo za urušavanje nadstrešnice, već je, kako smo čuli, majka jedne od žrtava, Dijana Hrka, morala da napusti Srbiju zbog svoje bezbednosti, što je poraz za naše društvo.
Juče, 01. maja, bio je i Međunarodni praznik rada. Tog dana pre 139 godina, radnici u Čikagu su zahtevali osmočasovno radno vreme.
Gde smo mi i naša prava posle 139 godina?
Na ulici gde zahtevamo pravo na dostojanstven ljudski život! Ali prvo moramo da radimo na promeni sebe kao pojedinaca: naše svesti da Prvi maj nije roštiljanje pored Kanala ili Dunava, već da budemo tog dana na ulicama i zahtevamo dalje smanjenje radnog vremena, veće plate, veću zaštitu na radnom mestu, za dalji razvoj zakonodavstva.
Da li znate da 450.000 radnika, ili 20%, radi na nestandardan način? Kroz ugovore koji im ne garantuju sigurnost posla, zaštitu od mobinga, pa čak ni bezbednost na radu.
Da bismo nešto promenili, mora nam se dozvoliti da nešto uradimo, ne smemo se plašiti. Svaka osoba može doprineti promeni razloga zašto smo nezadovoljni.
Pojedinci su bili ti koji su menjali ili pokretali promene u društvu. Setimo se Roze Park, koja je 1955. godine uhapšena, jer je odbila da ustupi svoje mesto u autobusu belcu, ali je njen slučaj doveo do velikih antirasističkih protesta. Muhamed Ali je odbio da se pridruži vojsci i učestvuje u ubistvima u Vijetnamskom ratu, ne razmišljajući o posledicama svoje odluke.
Neka nam ovi sjajni ljudi budu primer i naša borba za bolje sutra.
Takođe bih želela da vas podsetim, da svi podržavamo šest političkih zatvorenika koji su nepravedno zatvoreni, a tužilaštvo odbija da ih oslobodi.
Podrška studentima u njihovoj istrajnosti i borbi da ispune sve svoje zahteve.
Hvala vam.“
Marija Bovdiš

















