Dete ne mora da nauči da čita i piše pre polaska u školu, ako nema interesovanja za to. Ipak, preporučuje se, da raznim igrama i aktivnostima, kod deteta razvijate one osnovne sposobnosti od kojih zavisi čitanje, pisanje i računanje.
Odnosno, treba vežbati mišiće prstiju i ruku slobodnim crtanjem, vajanjem, pisanjem, zatim vežbati račun kroz igru.
Nudimo vam niz praktičnih saveta kako da kroz igru pripremite dete za polazak u školu;
GLAS, SLOVO, REČ, REČENICA – KAKO SE LAKO NAUČE SLOVA
Na slovo na slovo – Ako je Vaše dete i dalje zainteresovano da uđe u svet pismenosti, kupite ili zajedno napravite azbuku u kockama ili karticama.
Dete od svoje četvrte-pete godine života pa na dalje počinje slova da povezuje sa glasovima, a kako biste poboljšali razumevanje znakova i zvukova, igrajte se igre „Na slovo, na slovo“.
- Dopustite detetu da započne igru nekim slovom, a onda zajedno smišljajte što više reči koje počinju na to slovo. Ako imate stariju decu koja već idu u školu, tim bolje, uključite i njih u igru. Biće to prava porodična zabava!
- Smislite neku jednostavnu reč i svaki član porodice neka je sriče usmeno ili pismeno. Za početak, neka reči budu jednostavne, sa 3-4 slova – tata, mama, Mima, pas, kit, lav…
- Vaš budući prvak neka ponovi ono što će neko od članova porodice sricati bilo usmeno ili pismeno.
- Kasnije od reči slažite rečenice.
- Podstičite dete da pravilno izgovara glasove, da se razgovetno izražava, da samostalno priča…
POJAM BROJEVA
Čega ima više, a čega manje – Ako do sada ono nije upoznato s značenjem brojki, počnite s brojanjem stvari koje vas okružuju – igračka, stepenica, voća, knjiga.
Osim slova, u prvom razredu dete će učiti brojke, šta one predstavljaju, kako se sabiraju i oduzimaju.
- Ako do sada ono nije upoznato s značenjem brojki, počnite s brojanjem stvari koje vas okružuju – igračka, stepenica, voća, knjiga…
- Pustite ga da samostalno procenjuje čega ima više, odnosno manje.
- Igrajte se sabiranja i oduzimanja do 5, a kasnije do Postavite mu niz od 3 flomastera i 2 bojice.
- Pitajte ga koliko ih ima na okupu. Korisna je i aktivnost prilikom postavljanja stola za goste.
- Pustite dete da samostalno proceni koliko je tanjira i pribora za jelo potrebno…
- Pokažite detetu brojke na satu i na koji način se meri vreme. Zajedno koristite kuhinjsku vagu, a možete i da očitavate temperaturu sa termometra.
ORIJENTACIJA U PROSTORU
Počnite da razgovarate sa detetom o školi nekoliko meseci pre početka školske godine.
- Objasnite mu šta ga čeka u školi (sedenje u klupi, koncentracija na neku aktivnost, disciplina, obaveze koje mora da ispunjava, ali i da će steći mnogo drugara, da će saznati i naučiti mnoge korisne stvari…)
- Odvedite dete da vidi školu u koju će ići. Potrudite se da uvežbate put do škole. Naučite ga da koristi ključ od kuće i dogovorite se kako će ga čuvati dok je u školi.
- Dete bi trebalo da zna adresu na kojoj stanuje i brojeve telefona roditelja.
Zajedno razgledajte mapu grada. - Pokažite mu gde se nalazi vaš dom, a gde škola, gde žive drugari…
- Predstavite detetu kartu sveta i pokažite mu gde se nalazi zemlja i grad u kojoj živi, gde žive njegovi rođaci…
Predstavite kontinente, države, rase ljudi, životinje… Ispričajte mu nešto zanimljivo o lokaciji koju bi voleo da poseti, a nakon toga napravite kviz pomoću kojeg će dete proveriti koliko je toga zapamtilo o onome što je novo saznalo.
ORIJENTACIJA U VREMENU
Juče, danas, sutra – Počnite da koristite vremenske odrednice -juče, danas, sutra. Pogledajte kalendar i razgovarajte o danima u sedmici, kao i mesecima u godini.
- Na kalendaru obeležite datume rođendana po želji vašeg deteta.
Predstavite detetu porodični istorijat i kako je i kada ono došlo na svet. - Posebno se usmerite na prošlost članova porodice koje zna. Posle toga razgovarajte o različitim događajima, predstavite mu koncept vremena, nečeg što se dogodilo jako davno i što se dogodilo juče.
- Počnite da koristite vremenske odrednice -juče, danas, sutra. Pogledajte kalendar i razgovarajte o danima u sedmici, kao i mesecima u godini.
- Na kalendaru obeležite datume rođendana po želji vašeg deteta.
ISTRAŽIVAČKE AKTIVNOSTI
Zašto, kako i šta ako – Pustite dete da samostalno otkrije koji predmeti plutaju ili tonu, šta se rastvara, a šta ne rastvara u vodi, kako nastaje vetar, kako nastaje duga.
- Uvedite svoje dete u svet nauke s postavljanjem pitanja „zašto?“ , „kako?“ i „šta ako?“. Zajedno kupite knjigu sa ogledima i počnite da izvodite jednostavne eksperimente.
- Pustite dete da samostalno otkrije koji predmeti plutaju ili tonu, šta se rastvara, a šta ne rastavara u vodi, kako nastaje vetar, kako nastaje duga…
- Nemojte previše ulaziti u detalje, ali jednostavnim rečnikom i obašnjenjima dopustite detetu da više sazna o svetu koji ga okružuje.
RADNE NAVIKE
Pohvalite dete kada nešto uradi dobro – Veoma je važno da dete razvije pravilan odnos prema radu. Ne treba mu braniti da pomaže u kući u svemu za šta je ono zainteresovano i što je u okviru njegovih mogućnosti.
- Veoma je važno da dete razvije pravilan odnos prema radu. Ne treba mu braniti da pomaže u kući u svemu za šta je ono zainteresovano i što je u okviru njegovih mogućnosti.
- Na vreme i postepeno prilagodite ritam spavanja i obroka onom koji će dete imati kada krene u školu.
- Izgradite samostalnost – naučite dete da se samo oblači, vezuje pertle, obuče jaknu, stavi kapu…
- Potrudite se da pre škole usvoji pravilne higijenske navike, da ide samo u toalet, da opere ruke posle toaleta ili pre jela…
- Naučite ga da pravilno drži olovku, da koristi gumicu, rezač, makaze…
Zajedno pripremajte stvari za školu. - Dozvolite mu da izabere ranac, sveske,olovke, bojice i ostali pribor koji mu se dopada.
- Pohvalite dete kada nešto dobro uradi i kada se trudi.
- Obezbedite detetu radni kutak, gde će moći da crta, piše i čita (ako to zna pre polaska u školu), boji, pravi figurice od plastelina i slično. Na taj način obezbeđujete mu i prostor za završavanje školskih obaveza.
- Veoma je važno da aktivnosti koje obavlja, uključujući i igru, obavlja u toku dana, ali ne npr. u vreme ručka ili uveče, kad treba da pođe na spavanje. Tako će steći naviku da svoje obaveze obavlja na vreme.















