17/07/2026
Početna strana Društvo poljoprivreda Ratar iz Gložana otkrio zašto se odlučio za gajenje maka

Ratar iz Gložana otkrio zašto se odlučio za gajenje maka

Pogledajte zašto je Jaroslav Balaž posle 15 godina odlučio da pruži još jednu šansu maku

Foto: Dnevnik

U toku je cvetanje maka, pa poljoprivrednici koji su ga posejali jesenas, koriste lepo vreme da ga zaštite od insekata i bolesti. Ta zaštita je najvažnija tokom sazrevanja ove industrijske biljke.


Jaroslav Balaž iz Gložana, posle 15 godina ponovo je jesenas posejao mak. Smatra da ova godina obećava dobar rod, prinos od 500 do 700 kilograma po jutru na područjima gde nije bilo mraza, zbog umereno tople klime. Posle suvog ratarenja Jaroslav se opredelio za mak zbog klimatskih promena, skupe setve i niskih cena primarnih poljoprivrednih kultura, smatrajući da će bolje finansijski proći jer na domaćem tržištu ima izvoznika koji mak prodaju u Češkoj i Slovačkoj.

„Za gajenje maka ne treba veliko ulaganje, što me je navelo da se opet okrenem ovoj biljci. Osim semena, ulog su i zaštitna sredstva, koja su potrebna u svakoj poljoprivrednoj proizvodnji. Dve zaštite u gajenju maka su najvažnije − na početku cvetanja, da bi se zaštitila čaura od insekata, i na kraju cvetanja, mada se mak može tretirati i više puta, ali samo zaštitnim sredstvima koje dozvoljava EU, ukoliko se želi prodati na strano tržište. Važno je da tokom cvetanja bude umereno toplo i suvo vreme, jer kiša umanjuje rod i kvalitet zrna. Zato je sada idealno vreme, pošto nije previše toplo, jer usled visokih temperatura mak brže sazreva i čaure budu poluprazne“, naveo je Balaž.

Jaroslav kaže, da će tokom žetve, koja počinje krajem juna i početkom jula, celokupan rod pokušati da proda na inotržište izvoznicima koji naš rod prodaju u Slovačkoj i Češkoj. Sada je kilogram maka na veliko od 280 do 300 dinara. Skuplji je na pijacama i kada se prodaje pekarima, ali to su manje količine koje se otkupljuju u odnosu na ove koje traže izvoznici.

„Trenutna cena nije sigurna, jer na nju utiče koliko će maka biti u ponudi na drugim tržištima. Domaći izvoznici cenu formiraju gledajući kakva je ponuda i potražnja na tržištima mimo Slovačke i Češke“, kazao je Balaž.